mr. sc. ANKICA KOSOVEC-KRŽELJ, dipl. inž. el. Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetskog zračenja HUZEZ
SAŽETAK
Razvoj modernih tehnologija značajno je povećao izloženost čovjeka djelovanju elektromagnetskih polja i neionizirajućeg zračenja. S obzirom da je riječ o relativno novim tehnologijama te da se učinci dugotrajnog izlaganja neionizirajućem zračenju intenzivno istražuju, niz relevantnih institucija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, Europski parlament i Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe, pozivaju na oprez i upozoravaju na moguće štetne posljedice za okoliš i zdravlje ljudi, posebice kada su u pitanju "ranjive skupine" poput djece i mladih.
Činjenica je da o biološkim učincima radiofrekventnog elektromagnetskog zračenja još uvijek nema konsenzusa u znanstvenoj zajednici jer, osim studija koje nisu utvrdile štetne učinke, sve je više onih koje nedvojbeno utvrđuju povećani rizik za nastanak malignih, ali i brojnih neurovegetativnih bolesti. 2B). Osim toga, Europski parlament i Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvali su na primjenu "načela predostrožnosti" i predložili niz preventivnih mjera s ciljem izbjegavanja ili ograničavanja mogućih rizika.
Nažalost, ove se preporuke nedovoljno poštuju. Primjerice, kod postavljanja izvora neionizirajućeg zračenja dovoljno je zadovoljiti samo granice dopuštenih emisija elektromagnetskih polja definirane Uredbom Ministarstva zdravlja o zaštiti od EM polja. pravilnika (NN 146/14) granične razine jakosti električnog polja u frekvencijskom području nove generacije mobilne telefonije (2-10 GHz) za područje povećane osjetljivosti iznose 40%, a za javne površine 95% vrijednosti definirane preporukama Međunarodnog povjerenstva za zaštitu od ionizirajućeg zračenja (ICNIRP). Te su vrijednosti višestruko veće nego u nekim drugim zemljama EU, no važno je istaknuti da neke od zemalja koje primjenjuju ICNIRP vrijednosti na nacionalnoj razini, njihove regije i gradovi smiju postaviti svoje, u pravilu, niže granice. IZJAVA ICNIRP-a (objavljena u: HEALTH PHYSICS 82(4): 540-548; 2002) zahtijeva, u slučajevima kada je moguće identificirati dopuštenu granicu zračenja, primjenu alternativnih strategija s ciljem izbjegavanja ili ograničavanja zdravstvenih rizika. Ove alternativne strategije u pravilu uključuju obvezu transparentne komunikacije s lokalnom upravom i lokalnom zajednicom planova razvoja mobilnih mreža, dogovora o lokacijama za postavljanje baznih stanica, poštivanje urbanističkih, estetskih i krajobraznih kriterija za postavljanje antenskih stupova i krovnih nosača u prostoru, usklađivanje s prostornim planovima kao i izradu studija utjecaja na okoliš i/ili zdravlje i slično
2B ILI NE 2B – PANDORINA KUITJA ” “2B ILI NE 2B – PANDORINA KUTIJA”
dokumenti, koji, u skladu s točkom 8.4.4 Rezolucije VE 1385, osiguravaju da se antene mobilne telefonije ne postavljaju isključivo i samo u skladu s interesima telekom operatera.
Prema studiji Svjetskog udruženja mobilnih operatera GSMA ("Bazna stanica Građevinska dozvola"), Hrvatska je jedna od samo četiri zemlje u Europi (uz Rumunjsku, Portugal i Slovačku) u kojima javna rasprava i konzultacije s tijelima lokalne samouprave nisu obvezni. No, za razliku od Hrvatske, u tri navedene zemlje građevinska dozvola je obavezna, pa lokalne vlasti i/ili lokalna zajednica i dalje mogu utjecati na lokacije baznih stanica, bilo izravno ili neizravno kroz dokumente prostornog uređenja.
Ministarstvo graditeljstva i prostora je 2009. Planiranje Hrvatske ukinulo je do tada važeću obvezu ishođenja građevinske i lokacijske dozvole. Antenski stupovi, prvo samo na krovovima postojećih građevina, a nešto kasnije i oni na zemlji uvršteni su u "jednostavne građevine" koje se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine 79/14) mogu graditi bez građevinske dozvole Iz prostorno-planskih dokumenata u Hrvatskoj Uredbom Vlade RH ovakva regulacija za posljedicu ima nekritičnu ugradnju antena koja uz povećani rizik za zdravlje stanovništva rezultira enormnom devastacijom prostora, dakle, za razliku od drugih europskih zemalja, telekom operateri imaju iznimnu privilegiju birati tehnička i tehnološka rješenja koja im maksimiziraju profit, jer su dopuštene granice elektromagnetskih emisija visoke. dovoljno da ih je u praksi nemoguće premašiti. Antene postavljene deset metara od nečijeg prozora ili balkona dobivaju dozvolu za rad, a Regulatorna agencija (HAKOM) navodi da je 90% postavljenih baznih stanica ispod 10% dopuštene vrijednosti ministarstava (obrazovanja, zdravstva, zaštite okoliša) treba razviti ciljane informativne kampanje za nastavnike, roditelje i djecu koje bi upozoravale na specifične rizike od dugotrajne potencijalno štetne izloženosti mobilnim i drugim uređajima koji emitiraju mikrovalove. Tim bi se kampanjama, sukladno navedenim rezolucijama, poticala primjena jednako učinkovitih, ali manje rizičnih žičnih tehnologija te predlagale mjere za odgovorno korištenje mobilnih telefona i kućnih bežičnih mreža, s ciljem smanjenja nepotrebnog izlaganja njihovom elektromagnetskom polju. emisije ionizirajućeg zračenja u prostor općenito definiraju način vođenja dijaloga s lokalnom upravom i lokalnom zajednicom, javnu dostupnost rezultata procjene i mjerenja emisija elektromagnetskog polja te obvezu zajedničkog korištenja lokacija s ciljem optimizacije ukupnog broja baznih stanica.
ZAKONODAVSTVO I PRAKSA PITANJA BAZNIH STANICA MOBILNE TELEFONIJE U HRVATSKOJ
G. sc. ANKICA Kosovec-KRŢELJ, dipl. inž. el. Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetskog zračenja HUZEZ
SAŽETAK
Razvoj moderne tehnologije značajno je povećao utjecaj izloženosti čovjeka elektromagnetskim poljima i ionizirajućem zračenju. Budući da je riječ o relativno novoj tehnologiji i da utjecaj na dugotrajnu izloženost ionizirajućem zračenju nije široko istražen, niz relevantnih institucija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, Europski parlament i Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe, pozivaju na oprez i upozoravaju na moguće štetne posljedice za okoliš i zdravlje ljudi, posebice kada su u pitanju "ranjive skupine" poput djece i mladih.
Činjenica je da o biološkim učincima zračenja radiofrekventnih elektromagnetskih polja još uvijek ne postoji konsenzus u znanstvenoj zajednici o studijama koje nisu uočile štetne učinke, sve je veći broj onih koje jasno utvrđuju povećani rizik za maligne bolesti i brojne neuro-vegetativne poremećaje.
Valja napomenuti da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), na temelju dvogodišnjeg intenzivnog istraživanja Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) provedenog u 14 zemalja, proglasila da nijedno ionizirajuće zračenje uzrokovano radiofrekventnim elektromagnetskim poljima nije "moguće kancerogeno za ljude" (skupina 2B). Osim toga, Europski parlament (Europski parlament) i PACE (Parlamentarna skupština Vijeća Europe) svojim su rezolucijama pozvali na primjenu „načela predostrožnosti“ te predložili niz preventivnih mjera za izbjegavanje ili ograničavanje potencijalnih rizika.
U Hrvatskoj se, nažalost, ove preporuke nedovoljno poštuju. Primjerice, kod postavljanja izvora ionizirajućeg zračenja nije dovoljno zadovoljiti samo granice dopuštenih emisija elektromagnetskih polja definirane u Pravilniku o zaštiti EM polja Ministarstva zdravstva. Prema važećim propisima (NN 146/14) granična razina za jakost električnog polja u frekvencijskom području koje koristi nova generacija mobilne telefonije (2-10 GHz) za područje povećane osjetljivosti iznosi 40%, a za javnost 95% vrijednosti definirane preporukama Međunarodnog povjerenstva za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP). Te su vrijednosti višestruko veće nego u nekim drugim zemljama EU, no važno je istaknuti da neke od zemalja koje primjenjuju ICNIRP-ove vrijednosti na nacionalnoj razini, svoje regije i gradove dopuštaju mogućnost određivanja vlastite, uglavnom znatno niže granice.
U dokumentu ICNIRP STATEMENT (objavljeno u: Health Physics 82 (4): 540-548, 2002) potrebno je, u slučajevima kada je moguće identificirati rizik, ali ne i sa sigurnošću utvrditi dopuštenu razinu zračenja, korištenje alternativnih strategija s ciljem izbjegavanja ili ograničenja zdravstvenog rizika. Relevantna državna tijela odgovorna su za definiranje i provedbu ovih alternativnih strategija. Ove alternativne strategije tipično uključuju obvezu transparentne komunikacije s lokalnom samoupravom i lokalnim zajednicama, planove za razvoj mobilnih mreža, dogovor o lokaciji za postavljanje baznih stanica, poštivanje urbanističkih, estetskih i krajobraznih kriterija smještaja jarbola i prihvaćanje krova u prostoru, usklađivanje s regionalnim planovima kao i izradu studija utjecaja na okoliš i/ili zdravstvenih i sličnih dokumenata, čime se, sukladno stavku 8.4.4 Rezolucije VE 1385, osigurava da mobilni toranj nije postavljen isključivo i samo u interesu operatera teladi.
Hrvatska je, prema studiji Svjetske udruge mobilnih operatera GSMA ("Base Station Planning Permission") jedna od samo četiri zemlje u Europi (uz Rumunjsku, Portugal i Slovačku) u kojoj nije obavezna javna rasprava kao ni konzultacije s tijelima lokalne samouprave. No, za razliku od Hrvatske, u spomenute tri zemlje potrebna je građevinska dozvola te stoga tijela lokalne samouprave i/ili lokalna zajednica još uvijek mogu utjecati na smještaj baznih stanica, bilo izravno ili neizravno kroz dokumente vezane za prostorno planiranje.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2009.: Hrvatska ukinula dotadašnju obvezu ishođenja građevinske i lokacijske dozvole. Antenski stupovi, u početku samo na krovovima postojećih građevina, a kasnije su i oni u zemlji uvršteni u „jednostavne građevine“ koje se, prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14), mogu graditi bez građevinske dozvole. Po tome što je Hrvatska iznimka u Europi, te Uredbom Vlade RH antenski stupovi isključeni iz dokumenata prostornog uređenja, ovakva zakonska regulativa ima učinak nekritičnosti antena koje, uz povećani rizik za zdravlje stanovništva, rezultiraju devastacijom ogromnog prostora.
Dakle, za razliku od ostalih europskih zemalja, u Hrvatskoj operateri teladi imaju iznimnu privilegiju birati tehnička i tehnološka rješenja koja im maksimiziraju profit, jer su dopuštene granice elektromagnetskih emisija dovoljno visoke da ih je u praksi nemoguće prijeći. Antena deset metara od nečijeg prozora ili balkona, bez problema dobiti dozvolu za rad Regulatorna agencija (HAKOM) napominje da 90 posto postavljenih baznih stanica ima izmjerenu razinu zračenja ispod 10 posto dopuštene vrijednosti.
Hrvatska bi u svom zakonodavstvu trebala implementirati relevantne preporuke Rezolucije VE 1815 i EU Parlamenta 2008/2211 (INI). Unutar različitih ministarstava (obrazovanja, zdravstva, zaštite okoliša) treba razviti ciljane informativne kampanje za učitelje, roditelje i djecu koje ukazuju na specifične rizike potencijalno štetne dugotrajne izloženosti mobilnim i drugim uređajima koji emitiraju mikrovalove te provoditi kampanje podizanja svijesti općenito. Tim za kampanje, u skladu s tim rezolucijama, potiče primjenu jednako učinkovitih, ali manje rizičnih žičnih tehnologija, te predlaže mjere za odgovorno korištenje mobilnih telefona i domaćih bežičnih mreža, kako bi se smanjila nepotrebna izloženost njihovim emisijama elektromagnetskih polja.
Hrvatska bi trebala definirati i primijeniti „Kodeks dobre prakse“, kao što je uobičajeno u drugim europskim zemljama, gdje operateri koji se bave uzgojem teladi, nadležna ministarstva i regulator u suradnji s građanima i zainteresiranom javnošću utvrđuju dogovorena pravila o porijeklu neionizirajućeg zračenja u svemiru. Kodeks dobre prakse u pravilniku definira način dijaloga s lokalnim vlastima i lokalnom zajednicom, prostorne i estetske kriterije uklapanja u urbana područja i krajolik, javni pristup rezultatima procjene i mjerenja emisija elektromagnetskih polja te obvezu korištenja zajedničkih lokacija radi optimizacije ukupnog broja baznih stanica.
