mr.sc. Daniela Bertić, viša lektorica UFGZ; Marja Čolak, potpredsjednica HUZEZ-a; mr.sc. sc. ANKICA KOSOVEC-KRŽELJ, dipl. inž. el. Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetskog zračenja HUZEZ
SAŽETAK
Opsežan razvoj novih tehnologija donio je dramatične pozitivne promjene na globalnoj razini u načinu komuniciranja, poslovanja i svakodnevnog života, ali je donio i niz potencijalnih rizika za zdravlje ljudi i okoliš. Zbog toga je iznimno važno odgovorno koristiti mobilne tehnologije, kao i razvijati svijest o mogućim neželjenim posljedicama, posebice imajući u vidu „ranjive“ skupine poput djece i mladih.
Postojeće zakonodavstvo u Hrvatskoj, kada je riječ o zaštiti zdravlja ljudi od sve agresivnijeg izlaganja radiofrekvencijskim elektromagnetskim poljima baznih stanica mobilne telefonije, nažalost ne prati pozitivnu praksu većine zemalja EU. Na to upozorava Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetskog zračenja (HUZEZ) koja organizira niz edukativnih tribina. u medijima, obrazloženim dopisima nadležnim institucijama, pokušava osvijestiti javnost o postojanju problema i inicirati promjenu nedovoljno kvalitetnih zakonskih rješenja.
1. PREPORUKE MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA ZAŠTITU OD NEIONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA
Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) izdala je 1998. smjernice (ICNIRP GUIDELINES) i preporučila granice dopuštenog zračenja za frekvencijski spektar 0-300 GHz. Iako u dokumentu stoji da će se limiti kontinuirano revidirati u skladu s novim istraživanjima, oni za frekvencijski raspon iznad 100 kHz, što uključuje i radiofrekvencije koje koristi mobilna telefonija, još nisu revidirani, iako su mobilne tehnologije u posljednjih 15 godina doživjele globalnu ekspanziju. U smjernicama iz 1998. izričito je naglašeno da se predložene granice temelje samo na kratkotrajnim toplinskim učincima (podražaj perifernih živaca i mišića, opekline) te da se pri njihovom definiranju nisu uzimali u obzir učinci dugotrajne izloženosti na povećanje rizika od raka, budući da tada dostupna baza podataka nije bila dostatna za definiranje granica koje bi uključivale biološke učinke na stanice ljudskog organizma.
Četiri godine kasnije, isto tijelo izdalo je dokument ICNIRP STATEMENT 2002, koji poziva na primjenu alternativnih strategija za ograničavanje rizika, ako dostupni podaci koji ukazuju na moguće štetne učinke nisu dostatni za određivanje graničnih razina. Tim se dokumentom ICNIRP na određeni način distancirao od vlastite preporuke graničnih razina, kao sigurnih kada je u pitanju mogući rizik od malignih bolesti.
2. GLEDIŠTA MJERODAVNIH INSTITUCIJA
2.1 Rezolucija Europskog parlamenta
Pitanje utjecaja elektromagnetskih polja na ljudsko zdravlje razmatrao je i Europski parlament.
U Rješenju br. 2252 (INI) donesenom 4. rujna 2008., između ostaloga stoji:
• Ograničenja izloženosti EMF-u postavljena za opću javnost su zastarjela. Ne uzimaju u obzir utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija na ranjive skupine, kao što su trudnice, novorođenčad i djeca;
U međuvremenu grupa BIOINITIATIVE nastavila je intenzivno pratiti, evaluirati i uspoređivati rezultate svih objavljenih epidemioloških studija i znanstvenih istraživanja o utjecaju EM zračenja niskog intenziteta na zdravlje ljudi. Posljednje izvješće, objavljeno u travnju 2014., upozorava na zdravstveni rizik bežičnih tehnologija. Navodi se da studije objavljene 2012. i 2013. godine utvrđuju dosljednu povezanost povećanog rizika od glioma (malignog tumora mozga) kao i akustičnog neuroma s korištenjem mobilnih i bežičnih telefona. Na temelju postojećih epidemioloških dokaza zauzeto je mišljenje da radiofrekventna polja trebaju biti klasificirana kao "poznati humani karcinogen", odnosno da se WHO klasifikacija promijeni iz skupine 2B u A.
Spomenuto izvješće ističe da 65 posto (74 od 114) objavljenih studija dokazuje genetski utjecaj radiofrekvencijskog zračenja (oštećenje DNK), dok je 68 posto (144 od 211) studija pokazalo utjecaj na živčani sustav. Navodi se da su mobilni bežični uređaji (telefoni i tableti) veliki izvor nepotrebnog biološkog stresa za um i tijelo te se upozorava na nužnost korištenja žičanog pristupa internetu u školama.
Rezolucija br. 2211 (INI) od 02.04.2009. Europski parlament izražava stav da bežična tehnologija (mobilni telefoni, Wi-Fi / WiMAX, Bluetooth, DECT fiksne mreže) koja emitira EM polja može imati negativne učinke na ljudsko zdravlje, posebno za mlade ljude čiji se mozak još razvija.
U toj rezoluciji EU parlament:
• osuđuje agresivne marketinške kampanje teleoperatera koje uključuju prodaju mobitela i odgovarajućih paketa namijenjenih djeci i mladima;
• skreće pozornost na oprez i preporuku da se mobiteli ne smiju koristiti preko razumnih granica kada su u pitanju djeca;
• potiče širok spektar kampanja za podizanje svijesti mlade populacije o potrebi korištenja hands-free uređaja, što kraćim razgovorima, isključivanju mobitela kada se ne koriste i korištenju u područjima s dobrim signalom;
2.2 Rezolucija Vijeća Europe
U Rezoluciji VE br. 1815 ističe da se čini da telekomunikacije i mobilna telefonija "imaju više ili manje potencijalno štetne, netoplinske, biološke učinke na ljudsko tijelo čak i kada su izložene razinama nižim od službenih graničnih vrijednosti".
VE snažno preporučuje primjenu načela predostrožnosti i upozorava da čekanje točnih znanstvenih i kliničkih dokaza prije poduzimanja mjera za sprječavanje poznatih rizika može imati vrlo visoku cijenu za zdravlje i gospodarstvo, kao što je bio slučaj s azbestozom, olovnim benzinom i duhanom.
Rješenje zahtijeva, između ostalog:
• poduzimanje svih razumnih mjera za smanjenje izloženosti elektromagnetskim poljima, posebice radiofrekvencijama mobilnih telefona, posebice djece i mladih, kao najrizičnije skupine za tumore glave;
• pregled znanstvene osnove za postojeće ICNIRP standarde zbog njihovih ozbiljnih ograničenja;
• kampanje za podizanje svijesti o rizicima potencijalno štetnih bioloških učinaka elektromagnetskih polja na okoliš i zdravlje ljudi, posebice mladih i osoba reproduktivne dobi;
• zaštita elektroosjetljivih osoba koje pate od sindroma intolerancije na elektromagnetska polja;
• poticanje istraživanja i razvoja telekomunikacija temeljenih na tehnologijama koje su jednako učinkovite, ali manje štetne za zdravlje i okoliš;
• postavljanje preventivnih granica za dugotrajnu izloženost na 1% trenutnih ICNIRP vrijednosti;
3. PRAVNA REGULACIJA U HRVATSKOJ
Unatoč uvjeravanjima u suprotno, Hrvatska ima znatno manje kvalitetnu zakonsku regulativu o postavljanju baznih stanica mobilne telefonije od ostalih zemalja u Europi, koje osim poštivanja dopuštenih granica zračenja, primjenjuju i niz alternativnih strategija za izbjegavanje i ograničavanje zdravstvenih rizika. To uključuje obvezu transparentnog komuniciranja planova razvoja mobilnih mreža s lokalnom upravom i lokalnom zajednicom, usuglašavanje lokacija za postavljanje baznih stanica, poštivanje urbanističkih, estetskih i krajobraznih kriterija za postavljanje antenskih stupova i krovnih nosača u prostoru, usklađivanje s prostornim planovima, izradu studija utjecaja na okoliš i/ili zdravlje i sličnih dokumenata, koji, sukladno točki 8.4.4 Rezolucije VE. 1385, osigurati da se antene mobilne telefonije ne postavljaju isključivo i samo prema interesu teleoperatera, već u dogovoru s lokalnom ili regionalnom upravom i mjesnom zajednicom te udrugama zainteresiranih građana. Usporedni pregled zakonodavstva svih europskih zemalja dan je u studiji "Base Station Planning Permission" koju je objavilo Svjetsko udruženje mobilnih operatera (GSMA-E). Prema toj studiji, Hrvatska je jedna od samo četiri zemlje u Europi (uz Rumunjsku, Portugal i Slovačku) u kojoj javna rasprava i konzultacije s tijelima lokalne samouprave nisu obavezni, a osim toga, za postavljanje antenskih stupova na zemlji i baznih stanica na krovove postojećih zgrada nisu potrebne građevinske ni lokacijske dozvole. kriteriji udaljenosti od stambenih zgrada, škola ili vrtića, kao i visine u odnosu na okolne zgrade. Suprotno točki 8.3.1 Vijeća Europe, nema informativnih kampanja usmjerenih na učitelje, roditelje i djecu s ciljem podizanja svijesti o manje rizičnim načinima korištenja mobitela koje preporučuje Rezolucija EU parlamenta 2211(INI).
4. GRAĐANSKE INICIJATIVE I UDRUGE CIVILNOG DRUŠTVA
Agresivno postavljanje baznih stanica u gusto naseljenim isključivo stambenim naseljima, u neposrednoj blizini škola, vrtića i društvenih objekata u kojima borave ranjive skupine, dovodi do spontanog nezadovoljstva građana i inicijativa za definiranje pravila implementacije takvih objekata u prostor. Teleoperateri imaju standardan odgovor ― poštujemo zakone Republike Hrvatske, imamo sve potrebne dozvole nadležnih institucija―. Ne navode da im je potrebno samo dopuštenje Ministarstva zdravstva, koje, s obzirom na relativno visoke granice dopuštenog zračenja, bazne stanice za makroćelije postavljene na obiteljskim kućama desetak metara od prozora i balkona u susjedstvu dobivaju bez problema, te dopuštenje vlasnika krova ili zemljišta. Drugi standardni odgovor je da "nema znanstveno utemeljenih dokaza da su razine zračenja koje emitiraju mobilni telefoni štetne za ljudsko zdravlje".
HUZEZ, kao udruga koja djeluje na nacionalnoj razini, nastoji podići razinu svijesti hrvatskih građana o potrebi primjene načela opreza i poštivanja preporuka nadležnih institucija Europske unije. S obzirom da u Hrvatskoj nema javno dostupnih podataka o instaliranim izvorima neionizirajućeg zračenja i rezultatima mjerenja emisija njihovih elektromagnetskih polja, HUZEZ je na svojim stranicama postavio interaktivnu kartu na kojoj građani mogu prijaviti probleme vezane uz elektromagnetsko zračenje, unijeti lokaciju i objaviti fotografiju. Velik broj prijava zorna je ilustracija kaotičnog stanja u cijeloj zemlji. Iako uz sve veće nezadovoljstvo i kritike javnosti, u Hrvatskoj su do 2009. bile potrebne građevinske dozvole, a onda su 2011. ukinute za antenski stup s baznom stanicom. 2014. za "antenski stup elektroničke komunikacijske opreme, uključujući elektroničku komunikacijsku opremu." Novim Pravilnikom iz 2014. Ministarstvo zdravstva udvostručilo je granice dopuštenog zračenja za profesionalnu izloženost radnika, ukinulo dnevno ograničenje od najviše 8 sati, a uvođenjem pojma "javni prostor" u naseljenim mjestima suzilo područje "povećane osjetljivosti" i podizanjem granice praktički na razinu ICNIRP-a potpuno suspendiralo načelo opreza u tim područjima.
prekršio je obvezujuću Direktivu 2013/35/EU EUROPSKOG PARLAMENTA i VIJEĆA od 26. lipnja 2013., koja definira minimalne zdravstvene i sigurnosne standarde za izloženost radnika elektromagnetskim poljima i koja ne dopušta nazadovanje u postojećim standardima zaštite u svojim državama članicama. Stoga je HUZEZ u svibnju 2015. godine podnio prijavu protiv Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Prema važećoj zakonskoj regulativi u Republici Hrvatskoj, nadležna ministarstva u prvi plan stavljaju komercijalne interese teleoperatera, a nauštrb prava na transparentno informiranje i sudjelovanje lokalne zajednice i lokalnih vlasti u odabiru lokacija za postavljanje baznih stanica – što učiniti? Odgovor je – jačanje udruga civilnog društva, uključivanje zainteresirane javnosti, transparentna komunikacija s lokalnom zajednicom i tijelima lokalne samouprave. Mediji također mogu odigrati ključnu ulogu u podizanju svijesti o mogućim zdravstvenim rizicima pretjerane upotrebe mobilnih telefona.
ZNAČAJ I ULOGA CIVILNOG DRUŠTVA U PROMJENAMA ZAKONODAVSTVA U POGLEDU POSTAVLJANJA BAZNIH STANICA
Mr.sc. Daniela Bertić, viša predavačica UFGZ, Marja Čolak, promjenica HUZEZ-a, mr. sc. ANKICA Kosovec-KRŽELJ, dipl. inž. el. , Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetskog zračenja HUZEZ
SAŽETAK
Opsežan razvoj novih tehnologija donio je dramatične pozitivne promjene na globalnoj razini u komunikaciji, poslovanju i svakodnevnom životu, ali i niz potencijalnih rizika za ljudsko zdravlje i okoliš. Stoga je iznimno važno odgovorno korištenje mobilne tehnologije, kao i podizanje svijesti o mogućim štetnim posljedicama, posebno imajući u vidu „ranjive“ skupine poput djece i mladih.
Trenutna zakonska regulativa u Hrvatskoj, kada je riječ o zaštiti zdravlja ljudi sve agresivnijim izlaganjem radiofrekventnim elektromagnetskim poljima baznih stanica mobilne telefonije, nažalost ne slijedi dobru praksu većine zemalja Europske unije. Ova činjenica upozorava Hrvatsku udrugu za zaštitu od elektromagnetskog zračenja (HUZEZ), koja je nizom edukativnih javnih tribina, istupa u medijima, argumentiranih dopisa nadležnim institucijama pokušavala osvijestiti javnost o problemu i pokrenuti promjenu nekvalitetnih zakonskih rješenja.
Prve preporuke Međunarodnog povjerenstva za zaštitu od neionizirajućeg zračenja
Međunarodno povjerenstvo za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) izdalo je 1998. godine Smjernice (ICNIRP guidelines) i preporučilo granice dopuštenog zračenja za frekvencijski raspon 0-300 GHz. Dok se u dokumentu navodi da se granica kontinuirano revidira prema novim istraživanjima, ona za frekvencijski raspon iznad 100 kHz, pri unosu radijskih frekvencija koje koriste mobilni telefoni, još nije revidirana, iako je u proteklih 15 godina mobilna tehnologija doživjela globalnu ekspanziju. U smjernicama iz 1998. godine izričito se naglašava da se predložene granice temelje samo na kratkotrajnim toplinskim učincima (podražaji perifernih živaca i mišića, opekline) te da se pri njihovom definiranju nisu uzeli u obzir učinci dugotrajne izloženosti povećanom riziku od raka, iz razloga što baza tada dostupnih podataka nije bila dovoljna za definiranje granica koje bi uključivale biološke učinke na stanice ljudskog organizma.
Četiri godine kasnije, isto tijelo izdalo je dokument ICNIRP STATEMENT 2002 koji zahtijeva korištenje alternativnih strategija za ograničavanje rizika, ako raspoložive informacije ukazuju da mogući štetni učinci nisu dovoljni za određivanje graničnih razina. Ovim dokumentom ICNIRP se na neki način distancirao od vlastitih preporučenih graničnih razina, kao sigurnih kada je u pitanju mogući rizik od zloćudnih bolesti.
2. STAV mjerodavnih institucija 2.1 Rezolucija EU parlamenta
Pitanje utjecaja elektromagnetskih polja na ljudsko zdravlje raspravljalo je EU parlament.
U Rješenju br. 2252 (INI) donesen 04.09.2008., među ostalim, navodi:
• granice izloženosti elektromagnetskim poljima koje su postavljene za opću javnost su zastarjele. Ne uzimaju u obzir utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija na ranjive skupine, kao što su trudnice, dojenčad i djeca;
• izrazio veliku zabrinutost Izvješće BIOINITIATIVE o EM poljima koje sažima preko 1500 studija na tu temu i ukazuje na zdravstvene rizike emisija mobilnih telefona (mobiteli, Wi-Fi / WiMAX, Bluetooth, DECT fiksni telefoni); U međuvremenu, skupina BIOINITIATIVE nastavila je intenzivno pratiti, evaluirati i uspoređivati rezultate svih objavljenih i epidemioloških studija te znanstvenih istraživanja utjecaja EM zračenja niskog intenziteta na ljudsko zdravlje. Najnovije izvješće, objavljeno u travnju 2014., upozorava na zdravstvene rizike bežičnih tehnologija. Rečeno je da studija objavljena 2012. i 2013. uspostavlja dosljednu vezu između povećanog rizika od glioma (malignih tumora mozga), kao i akustičnog neuroma s korištenjem mobilnih i bežičnih telefona. Na temelju postojećih epidemioloških dokaza zauzeto je stajalište da bi radiofrekventna polja trebala biti klasificirana kao "poznati ljudski karcinogen", odnosno promijeniti klasifikaciju WHO-a iz skupine 2B u A..
U spomenutom izvješću ističe se da 65 posto (74 od 114) objavljenih studija dokazuje genetski utjecaj radiofrekvencijskog zračenja (oštećenje DNA), dok je u 68 posto (144 od 211) studija utvrđen utjecaj na živčani sustav. Navodi se da su mobilni bežični uređaji (telefoni i tableti) glavni izvor nepotrebnog stresa za biološki um i tijelo te naglašavaju potrebu korištenja žičanog pristupa internetu u školama.
Rezolucija br. 2211 (INI) 02.04.2009 Europski parlament izrazio je mišljenje da bežična tehnologija (mobilni telefoni, Wi-Fi / WiMAX, Bluetooth, DECT fiksni telefoni) koja emitira EM polja može imati štetne učinke na ljudsko zdravlje, posebno za mlade ljude čiji se mozak još razvija. U toj rezoluciji Europski parlament:
• osuđuje agresivnu marketinšku kampanju teleoperatera koja uključuje prodaju mobitela i svečane pakete za djecu i mlade;
• skreće pozornost na oprez i preporuku da se mobiteli ne koriste preko razumnih granica kada su u pitanju djeca;
• promiče širok spektar kampanja za podizanje svijesti mlade populacije o potrebi korištenja hands-free uređaja, što kraćem trajanju razgovora, gašenju mobitela kada se ne koriste iu područjima s dobrim signalom;
• poziva države članice da slijede primjer Švedske i priznaju ljude koji pate od električne preosjetljivosti kako bi im pružili odgovarajuću zaštitu i jednake mogućnosti za razvoj;
2.2 Rezolucija Vijeća Europe
U Rezoluciji br. VE. 1815 istaknuo je da telekomunikacije i mobilna telefonija "čini se da imaju više ili manje potencijalno štetne, netoplinske, biološke učinke na ljudsko tijelo čak i pri razinama izloženosti nižim od službenih graničnih vrijednosti".
CoE je snažno preporučio primjenu načela predostrožnosti i upozorio da čekanje točnih znanstvenih i kliničkih dokaza prije poduzimanja radnji za sprječavanje dobro poznatih rizika može imati vrlo visoku cijenu za zdravlje i gospodarstvo, kao što je to bilo u slučaju azbestoze, olovnog benzina i duhana.
Rezolucijom se, između ostalog, traži:
• poduzeti sve razumne mjere za smanjenje izloženosti elektromagnetskim poljima, posebice radiofrekvencijama mobilnih telefona, posebice djece i mladeži, kao i najvećeg rizika za tumore glave;
• revidirati znanstvenu osnovu za postojeće ICNIRP standarde zbog njihovih ozbiljnih ograničenja;
• kampanje za podizanje svijesti o rizicima potencijalno štetnih bioloških učinaka elektromagnetskih polja na okoliš i zdravlje ljudi, posebice mladih u reproduktivnoj dobi;
• zaštita elektro osjetljivih osoba koje pate od sindroma netolerancije na elektromagnetska polja;
• promicanje istraživanja i razvoja tehnologija temeljenih na telekomunikacijama koje su jednako učinkovite, ali manje štetne za zdravlje i okoliš;
• postavljanje preventivne granice za dugotrajnu izloženost na 1% trenutne vrijednosti ICNIRP-a;
3. LEGALNO U HRVATSKOJ
Suprotno uvjeravanjima, Hrvatska ima znatno nekvalitetniju zakonsku regulativu postavljanja baznih stanica mobilne telefonije od ostalih zemalja u Europi, koja osim poštivanja dopuštenih granica zračenja, primjenjuje i niz alternativnih strategija za izbjegavanje i ograničavanje zdravstvenih rizika. To uključuje obvezu transparentnih komunikacijskih planova razvoja mobilnih mreža s lokalnom upravom i lokalnom zajednicom, dogovor o lokaciji za postavljanje baznih stanica, poštivanje urbanističkih, estetskih i krajobraznih kriterija smještaja jarbola i prihvaćanja krova u prostoru, usklađenost s prostornim planiranjem, studiju utjecaja razvoja na okoliš i/ili zdravlje i slične dokumente, kojima se, sukladno stavku 8.4.4 Rezolucije VE 1385, osigurava da se mobilni toranj ne postavlja isključivo i samo u interesu tele operatera, ali u dogovoru s lokalnim i regionalnim samoupravama i Svemirskom zajednicom i udrugama zabrinutih građana. Usporedni pregled zakonodavstva svih zemalja Europe prikazan je u studiji "Base Station Planning Permission" koju je izdalo Svjetsko udruženje mobilnih operatera (GSMA-E). Prema ovoj studiji, Hrvatska je jedna od samo četiri zemlje u Europi (uz Rumunjsku, Portugal i Slovačku) koja nema obaveznu javnu raspravu kao ni konzultacije s tijelima lokalne samouprave, a također za postavljanje antenskih stupova na terenu i baznih stanica na krovovima postojećih zgrada nije potrebna nikakva građevinska lokacijska dozvola.
Hrvatska ne predviđa moguće kriterije udaljenosti od stambenih zgrada, škola i vrtića kao ni visinu u odnosu na okolne zgrade.
U Hrvatskoj, suprotno članku 8.3.1. Rezolucija Vijeća Europe 1385, ne provoditi informativne kampanje putem ministarstava zdravstva, obrazovanja i zaštite okoliša usmjerene na učitelje, roditelje i djecu kako bi upozorili na specifične rizike dugotrajne uporabe mobilnih telefona i drugih uređaja koji emitiraju radiofrekvencijsko zračenje. Ne potičem niti kampanju za podizanje svijesti o manje rizičnim načinima korištenja mobilnih telefona koje preporučuje Rezolucija 2211 (INI) EU parlamenta.
4. građanske inicijative i organizacije civilnog društva
Agresivno postavljanje baznih stanica u gusto naseljenim isključivo stambenim naseljima, u blizini škola, vrtića i objekata društvene namjene u kojima borave ranjive skupine, dovodi do spontanog nezadovoljstva građana i inicijativa za definiranje pravila postavljanja takvih objekata u prostor. Telad operateri imaju standardni odgovor "poštujemo zakone Republike Hrvatske, imamo sva potrebna dopuštenja od nadležnih institucija". Kad to ne sugerira da bi trebali dopustiti samo Ministarstvo zdravstva, koje s obzirom na relativno visoke granice dopuštenog zračenja, bez problema dobiva bazne stanice makrostanica postavljene na obiteljskim kućama 10 metara od prozora i balkona u susjedstvu, te dopuštenje krova ili zemljišta. Drugi standardni odgovor je da "nema znanstveno utemeljenih dokaza da su razine zračenja koje emitiraju mobilni uređaji štetne za ljudsko zdravlje".
2B ILI NE 2B – PANDORINA KUITJA ” “2B ILI NE 2B – PANDORINA KUTIJA“
HUZEZ, kao organizacija koja djeluje na nacionalnoj razini, nastoji osvijestiti hrvatske građane o potrebi primjene načela opreza, a uvažavajući relevantne preporuke EU institucija. S obzirom da Hrvatska nema javno dostupan skup podataka o izvorima ionizirajućeg zračenja i ne rezultatima mjerenja emisija svojih elektromagnetskih polja, HUZEZ je postavio interaktivnu kartu na koju građani mogu prijaviti probleme vezane uz elektromagnetsko zračenje.
Ministarstvo zdravstva i graditeljstva su, iako suočeni sa sve većim negodovanjem i kritikama javnosti, umanjujući im trenutnu situaciju, prvo eliminirali krov, a u 2014. za "osjetljivost jarbola na elektroničku komunikacijsku opremu" i podizanje ograničenja ICNIRP-a praktički u potpunosti obustavila načelne mjere opreza u tim područjima.
Time je prekršena obvezujuća Direktiva 2013/35 / EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26.06.2013.g., koja definira minimalne zdravstvene i sigurnosne standarde za izloženost radnika rizicima od elektromagnetskih polja i koja ne dopušta pad postojećih standarda svojih članica. HUZEZ je u svibnju 2015. Europska komisija podnijela tužbu protiv Ministarstva zdravstva RH. Obaviješteni smo da je prijava evidentirana, no odgovor na nju čeka se još pola godine. državnog tijela u odabiru mjesta za bazne ćelije.
Relevantne institucije EU općenito daju preporuke i smjernice, ali ostavljaju svojim članicama da samostalno odlučuju o razinama zračenja i drugim mehanizmima zaštite od elektromagnetskih polja mobilnih uređaja koji mogu igrati ključnu ulogu i mediji.
