Iz knjiga
U ovo sekciji možete pronaći poglavlja iz knjiga o radiesteziji isključivo sa dopuštenjem autora, izdavača ili su u "slobodnoj zoni na internetu " za publikovanje.
Radiestezijski pregled na daljinu
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
ZDRAVSTVENI PREGLED NA DALJINU Dolazimo u jedno vrlo zanimljivo i cudesno podrucje vršenja zdravstvenog pregleda na daljinu, tj. vršenja pregleda ljudi, koje nemamo pred sobom, koje cak nismo nikada vidjeli u životu, sa kojima nismo nikada razgovarali. Ovo podrucje spada u teleradiesteziju, tzv. radiestezijski rad na daljinu. U radiestezijskom smislu, sva živa i neživa bica isijavaju zracenja. Svaka živa i neživa stvar u prirodi zraci. Zracenja su titrajni valovi, koji imaju svoju frekvenciju. Frekvencija je broj titraja nekih valova u sekundi. Broj titraja u sekundi se oznacava u fizici poznatom jedinicom hercima (Hz). Elektricna struja koju koristimo ima 50 Hz. Dnevna svjetlost ima 10 do 10 Hz. Postoje i vece frekvencije, na pr. rendgenska zracenja ili 14 15 radioaktivna zracenja.
Radiestezijski pregled kostiju
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
A) PREGLED KOSTIJU Da bi lakše izvršili sistematski pregled kostiju to je najbolje podeliti covjecje kosti na: a) kosti lobanje (Cranium) b) kosti kralježnice (Columna vertebralis) c) kosti ekstremiteta d) ostale kosti
a)KOSTI lobanje lobanja covjeka sastoji se iz nekoliko velikih lubanjskih kostiju, koje su medusobno spojene tzv. šavovima (Suturae). Kosti mozga se sastoje iz lubanjskog svoda (Calvaria) i baze lobanje (Basis cranii). Unutar toga je smješten mozak covjeka. Baza lobanje je osim sa lubanjskim svodom cvrsto srasla i sa kostima lica. U bazi lobanje ima više otvora kroz koje prolaze vene i arterije te živci i spoj kicmene moždine (Medulla spinalis) sa mozgom. Ako bazu lobanje gledamo sa gornje strane unutra, zapažaju se tri lobanjske jame:
Radiestezijski pregled somatskog nervnog sistema
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
Sastoji se iz više pojedinacnih cjelina a to su1. Veliki mozak (Cerebrum)2. Mali mozak (Cerebellum)3. Most (Pons)4. Produžna moždina (Medulla oblongata)5. Kicmena moždina (Medulla spinalis)6. Glavni živci ruku, sa njihovim ograncima7. Glavni živci nogu, sa njihovim ograncima1) VELIKI MOZAK(Cerebrum)(Sl. 11)Sastoji se iza) spojnog mozga i b) krajnjeg mozga. Spojni mozak sacinjavaju epitalamus, talamus i hipotalamus, sa mamilarnimizbocinama i stražnjim režnjem hipofize. Krajnji mozak tvore obje polutke mozga,bazalne ganglije i deo za osjet mirisa. Ima 4 zasebna dijela (režnja): ceoni, tjemeni, zatiljni isljepoocni.Mozak je komplikovan mehanizam razlicitih oseta. Današnja školska medicina uspelaje delimicno razrešiti, koji delovi mozga upravljaju sa kojim funkcijama organizma, ali jejoš ostalo sakriveno mnogo nepoznatog. Može se reci, da je mozak kompjutor koji dirigiraskoro sa svim životnim procesima. S obzirom na ovako složen organ tela, dobro je naucitibar neke delove mozga, koji imaju odredene funkcije, na pr. koji delovi mozga upravljajufunkcijama vida, govora i sluha, koje su funkcije talamusa i hipotalamusa.
Radiestezijska dijagnostika krvotoka
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
Veliki broj ljudi boluje od poremecaja u krvotoku. Uzroci ovih smetnji mogu biti vrlo razliciti, ali uglavnom su to nepravilan rad srca, te arterioskleroza krvnih žila ili tromboze. Kod krvotoka covjeka možemo razlikovati dve posebne funkcionalne jedinice. To su 1. mali i 2. veliki optok. Shema malog i velikog optoka Mali optok pocinje od desne pretklijetke (Atrium dexter) gde dolazi krv iz šupljih vena (Vena cava inferior i Vena cava superior) odakle se krv utiskuje u desnu srcanu komoru (Ventriculus dexter), iz koje pod malim pritiskom krv ulazi u plucne arterije , prvo u Truncus pulmonalis, a zatim u desnu i lijevu stranu pluca kroz desnu i lijevu plucnu arteriju gde udisanjem dolazi kisik i gde se krv obogacuje kisikom posredstvom prsnih mehurica, odnosno njihovih kapilarnih mreža. Tu se zapravo vrši izmjena ugljicnog dioksida (CO ) i 2 kisika (O). Tako oplemenjena krv koja je primila kisik dolazi preko plucnih vena (Venae pulmonales) u lijevu pretklijetku (Atrium sinistrum) i lijevu klijetku (Ventriculns sinister). Tine je završen mali optok.
Krvna slika i radiestezija
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
Kod vrlo mnogo oboljenja organizma, normalna krvna slika pokazuje promjene. Svaki upalni proces, koji se razvija ili se razvio ocituje se u promjeni broja krvnih tjelešaca, kao i povišenju sedimentacije eritrocita. Vrlo je cest slucaj da lijecnik pošalje pacijenta na veliku ili malu krvnu sliku, kako bi mogao dati što tocniju analizu. Pri angini ili bilo kakvoj gnojnoj upali imamo povišen broj bijelih krvnih zrnaca (leukocita), cesto smanjen broj crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) ili promijenjen broj krvnih plocica (trombocita). To su tri glavna mjerodavna faktora, koji nam daju uvid u stanje krvi u organizmu. Pri našem pregledu glavno je ustanoviti da li su svi ovi cinioci: eritrociti, leukociti i trombociti u normalnom broju zastupljeni u krvi. Moramo se mentalno koncentrirati na pr. prvo na eritrocite sa pitanjem: "Da li je broj eritrocita normalan?"
Limfni sistem i radiestezija
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
Limfni sistem organizma ima zadatak da sakupi i transportuje sve nepotrebne belancevinske cestice, razne otpadne materijale i ostale cestice, koje uzrokuju štetne posledice za coveciji organizam. To su na pr. delovi celija, koje više ne vrše ni kakvu funkciju, ili su to bakterije. Sve su to uglavnom cestice koje zbog svoje velicine nisu u stanju da se, radi male prohodnosti kapilara, uklone krvnim putevima. Drugim rečima, limfni tokovi su kanalizacija ljudskog organizma. Limfni putevi su razgranati po celom telu. U tom sistemu razlikujemo:
Pregled unutrašnjih organa
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
Da bi se izvršio pregled pojedinog organa u telu nije dovoljno samo znati gde se taj organ nalazi. Potrebno je dobro poznavati i njegovu anatomsku gradu u detaljima. Prilikom pregleda po telu, nije dovoljno samo reci: "ovde nešto nije u redu", a ne reci što je to što nije u redu. Treba znati da se na pokazanom mjestu, unutar tela mogu naci više organa na pr. želudac, bubreg; gušteraca i debelo crevo itd. Cak ustanovljavanje o kojem se to organu radi nije dovoljno; treba znati i koji deo tog organa nije u redu. Ako se radi o želucu, treba cak ustanoviti ne samo da li se radi o upali sluznice, nego i da li se radi o njenom oštecenju (cir, polip) kao i o tome da li je to akutno ili kronicno. Treba odrediti i mesto oštecenja. Prilikom pregleda krvotoka, opisan je pregled krvotoka srca, pretklijetki i zalisaka. Preostao nam je pregled srcanih mišica.
Žlezde sa unutrašnjim lučenjem
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
U organizmu coveka ima mnogo žlezda s unutrašnjim pa i vanjskim lucenjem. a) Hipofiza (Hypophysis, Glandula pituitaria) b) Epifiza (Epyphysis, Corpus pineale) c) Štitnjaca (Glandula thyroidea) sa sporednim štitnjacama (Glandule parathyroideae) d) Timusna žlezda (Thymus) e) Nadbubrežne žlezde (Glandulae suprarenales) f) Polne žlezde i prostata g) Gušteraca (Pancreas), slezena (Lien) h) Ostale žlezde s spoljnim lučenjem (mlečne žlezde, znojnice, lojnice, suzne žlezde i dr.)
Urogenitalni organi i radiestezija
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
ovde spadaju: a) Bubrezi (Renes) b) Mokracovodi (Urethrae) c) Mokracni mehur (Vesica urinaria) d) Jajovodi (Tubae) sa jajnicima e) Maternica (Uterus) f) Rodnica (Vagina)
a) Bubrezi (Renes) Desni bubreg (Ren dexter) je smješten oko 3 cm niže nego lijevi (Ren sinister). U svaki bubreg ulaze vene i arterije te vegetativne niti i ureter. Bubrezi su omotani vezivnim tkivom i masnim tkivom. Bubreg sam izgraduje meso bubrega - moždinsko tkivo (Cortex renis) sa 10 do 12 bubrežnih piramida (Pyramides renales) i bubrežne cašice (Pelvis renales). Temeljni deo bubrega su nefroni, koje sacinjava bubrežno tjelešce (Corpuscula renalis) i mokracne cjevcice (Tubules renales) kojim odlazi mokraca.
a) Bubrezi (Renes) Desni bubreg (Ren dexter) je smješten oko 3 cm niže nego lijevi (Ren sinister). U svaki bubreg ulaze vene i arterije te vegetativne niti i ureter. Bubrezi su omotani vezivnim tkivom i masnim tkivom. Bubreg sam izgraduje meso bubrega - moždinsko tkivo (Cortex renis) sa 10 do 12 bubrežnih piramida (Pyramides renales) i bubrežne cašice (Pelvis renales). Temeljni deo bubrega su nefroni, koje sacinjava bubrežno tjelešce (Corpuscula renalis) i mokracne cjevcice (Tubules renales) kojim odlazi mokraca.
Mišići
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
Celo ljudsko tielo je sacinjeno od velikog broja mišića. Skoro svaki zglob, skoro svaki organ ima svoje mišiće, koji vrše zapravo pokretacke radnje. Sve kosti tela drže vezane razni mišici. Mišicna tkiva su teška dve petine ukupne naše težine. Jedni mišici stoje pod djelovanjem centralnog, a drugi pod djelovanjem vegetativnog živcanog sistema. Oni pretvaraju energiju dobivenu kemijskim izmjenama u mehanicku, pokretacku energiju. Kad bismo pregledali jedan po jedan mišić u tielu, trebalo bi nam i mnogo znanja o svakom pojedinacnom mišicu, a i vrlo mnogo vremena, koje nam ne stoji na raspolaganju za kompletan pregled svih mišica.
Kožа
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
Koža štiti telo od ozljeda i promjena vlage u telu, sprecava prodiranje raznih bakterija i kemijskih cinilaca, te štiti od opekotina izazvanih infracrvenim ili ultravioletnim zracenjem. Koža prekriva svu površinu tela. Jedino je nema na tjelesnim otvorima. Nosi u sebi osjetilna tjelešca koja su sposobna primati razlicite osjetilne manifestacije koje nam dolaze izvan tela. Kroz tkivo kože vrši se isparavanje tela i znojenje. Sastavljena je iz tri sloja:
KONTAKT:
SRBIJA:
tel: 064 9400 845
int: +381 64 9400 845
CRNA GORA:
tel: 068 0000 88
int: +382 68 0000 88
email:
info@zdrava-energija.com
Vaša korpa
Korpa je trenutno prazna
Štetno zračenje
Teme o
Prijavite se na našu mejling listu
Video: Kako se zaštititi od štetnog zračenja
| U emisiji poslušajte iskustvo Ljiljane koja se nekoliko godina bavi merenjem štetnog zračenja, radiestezijom, koja sve više pronalazi svoje mesto u preventivnoj zaštiti od zdravstvenih problema. |
Šta su kolačići (coockie)?
Kada neko poseti stranicu, mrežni kolačić - cookie se pojavljuje na korisnikovom računaru (ako korisnik prihvata mrežni kolačić - cookie) ili je očitan ako je korisnik već ranije posetio tu stranicu.
Jedna od funkcija mrežnog kolačića - cookie je pomoć u prikupljanju statističkih podataka o posećenosti stranice koja je gore opisana. Podaci se skupljaju u zajednički formular koji nikada nije vezan sa Vašim ličnim podacima. Ta nam tehnologija govori koliko je korisnika posetilo glavne delove na našoj veb stranici.
NE KORISTIMO ovu tehnologiju da bismo imali pristup Vašim ličnim podacima. To je alat koji koristimo za prikupljanje zajedničkih statističkih podataka o korišćenju Zenergija veb stranica.
Možete izabrati da Vaš pretraživač ne prihvata mrežne kolačiće - cookies.
Ako odaberete tu opciju, moći ćete da vidite tekst na ekranu, ali nećete imati personalizovanu posetu niti ćete moći da se pretplatite na usluge koje su dostupne na stranici.