Radiestezija
Određivanje dubine do podzemne vode
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
Poglavlje je iz knjige "Radistezija I" koja je delo radiesteziste Smail Dubravica.
Kako god je važno odrediti na površini tocno mesto gde je prava podzemna žila, tako je isto važno odrediti i kolika je dubina do te podzemne žile. To je važno i radi toga što vlasnik bunara mora znati, koliko je potrebno nabaviti cijevi i koliko ce ga bušenje bunara stajati. 33 Odredivanje dubine do podzemne vode vrši se na više nacina: Rekli smo da sa svake strane vodenog toka postoji po sedam "lažnih" signala i da su posebno važna dva od njih. To su cetvrti i sedmi signal s jedne ili druge strane pravog vodotoka.
Pokojni inž. Jurdana u svojoj knjizi spominje cetvrti i sedmi signal, koje Mermet zove malom i velikom paralelom. Iz slike se vidi da je trokut ABC polovica kvadrata kojem su AB = BC ili drugim rijecima udaljenost BC = d = a. Znaci, ako uspijemo na terenu izmjeriti dužinu BC, a ona je udaljenost od tocke B do male paralele ili cetvrtog signala, onda je to dubina do vode. 1, 2, 3, 4 ,5, 6, 7, signali d = dubina do vode c = mala paralela D = velika paralela a = d Uzmemo rašlje i okomito na tok vode tražimo daljinu cetvrtog signala od tocke. Za kontrolu to nacinimo i s druge strane toka. U tockama C rašlje ce se okretati. Pravac toka dobijamo sa rašljama tako, da u tocki B stavimo lijevu ruku okomito iznad desne. Rašlje ce se tada okrenuti u jednom smjeru. Tamo gde gleda izboceni deo rašalja je pravac iz koga je tok vode došao. Treba sada izmjeriti metrom dužinu BC. Postoji i tzv. "biskupovo pravilo", za traženje dubine do vode. 34 Iz tocke B napravi se nekoliko pravaca u proizvoljnom smjeru tražeci dubinu do vode. Dobit cemo nekoliko dužina BC, koje bi u pravilu trebalo da su jednake. Dužina BC je u pravilu dubina do vode. Prilikom radova na traženju vruce vode u Tuheljskim Toplicama inž. Stiperski Dragutin i ja, s obzirom da su bušenja vršena prema našim lokacijama tokova, mogli smo kontrolirati,da li je onaj kut od 45°, koji zatvara horizontala na terenu i zraka prema podzemnom toku tocan. Dobili smo da je on ipak veci i da iznosi negde oko 48°-50°. Prema prof. dr Moritzu Benedictu, medutim, ovaj kut iznosi cak 60°. Iz toga se vidi da odredivanje dubine, prema navedenim uputama nije sasvim tocno precizirano. Rašljari, koji imaju veliko iskustvo na traženju podzemnih vodotoka imaju uvek iskustveno dobivenu jednu korekciju za dubinu, koju uzimaju u obzir kod davanja podataka o dubini. Kod odredivanja dubine do vode dolazi nekad do pogrešaka, koje se ne može ukloniti. Jedan primjer: Ako smo imali dva toka jedan ispod drugoga, zna se desiti da podatak o dubini dobijemo od toka bližeg površini, s malom kolicinom vode, ili cak slojem jako vlažnog pijeska, a kolicinu vode dobijemo od donjeg, mnogo jaceg toka. Osim toga rad sa rašljama u vreme kada se sprema oluja ili pri vrlo jakom suncu može dati loše podatke. Zato je ove radove najbolje obavljati rano pre podne ili kasno po podne. S obzirom da iza ovakvih radova stoje velika ulaganja novca radi visoke cijene bušenja i nabave cijevi, neophodno je potrebno da pocetnici, radi stjecanja dovoljno prakse rade izvjesno vreme uz iskusnog radiestezistu, s bogatom praksom u traženju vode i da se ne zatrcavaju, da ne bi imali neugodne posljedice, da im vlasnik bunara ne bi tražio podmirenje troškova. savet: budite vrlo oprezni. Ne zatrcavajte se, da vas ne bi boljela glava. Osigurajte se od neugodnosti.
