Radiestezijski pregled somatskog nervnog sistema

Sastoji se iz više pojedinacnih cjelina a to su1. Veliki mozak (Cerebrum)2. Mali mozak (Cerebellum)3. Most (Pons)4. Produžna moždina (Medulla oblongata)5. Kicmena moždina (Medulla spinalis)6. Glavni živci ruku, sa njihovim ograncima7. Glavni živci nogu, sa njihovim ograncima1) VELIKI MOZAK(Cerebrum)(Sl. 11)Sastoji se iza) spojnog mozga i b) krajnjeg mozga. Spojni mozak sacinjavaju epitalamus, talamus i hipotalamus, sa mamilarnimizbocinama i stražnjim režnjem hipofize. Krajnji mozak tvore obje polutke mozga,bazalne ganglije i deo za osjet mirisa. Ima 4 zasebna dijela (režnja): ceoni, tjemeni, zatiljni isljepoocni.Mozak je komplikovan mehanizam razlicitih oseta. Današnja školska medicina uspelaje delimicno razrešiti, koji delovi mozga upravljaju sa kojim funkcijama organizma, ali jejoš ostalo sakriveno mnogo nepoznatog. Može se reci, da je mozak kompjutor koji dirigiraskoro sa svim životnim procesima. S obzirom na ovako složen organ tela, dobro je naucitibar neke delove mozga, koji imaju odredene funkcije, na pr. koji delovi mozga upravljajufunkcijama vida, govora i sluha, koje su funkcije talamusa i hipotalamusa.

Za obavljanje našeg zdravstvenog pregleda za pocetak je dovoljno odrediti iz kojegdijela mozga dobijamo manjkave radijacije, a daljnji rad i dijagnozu oboljenja provest celijecnik.

2) MALI MOZAK(Cerebellum)Mali mozak se nalazi u zatiljnom dijelu glave, smješten ispod velikog mozga. Spojenje sa srednjih mozgom parom krakova, a isto tako sa parom krakova sa mostom i lednommoždinom. On ravna sa radom mišicnih muskulatura i održava fizicku ravnotežu.Zapravo vrši neku vrstu kontrole centara podložnih ljudskoj volji. Ima utjecaj i namoždanu koru. Patološki procesi na malom mozgu mogu dovesti do ozbiljnih promjena itrajnih oštecenja.Kao i veliki mozak, tako i mali mozak ima dva režnja: desni i lijevi.Kod pregleda malog mozga važno je ustanoviti, da li se oboljenje nalazi na desnom ililevom režnju, kao i to koliki je deo zahvacen, i koji (na pr. desni režanj, donja trecina itd.).Mali mozak je vezan sa srednjim mozgom preko mosta (Pons). U zadnji mozak spadamali mozak, most i rombicne udubine.

3) MOST(Pons) Preko mosta se povezuju živcanim putevima kore malog i velikog mozga. Iznadmosta je deo kojim se i most i produžna moždina vežu na srednji deo mozga. To jePedunculus cerebri, koji se veže na Talamus.

4) PRODUŽNA MOŽDINA(Medulla oblongata) To je deo živcanog somatskog sistema, dug oko 3 cm a nalazi se kao produženjekicmene moždine prema mozgu. Na kraju se nalazi tzv. rombicna udubina, gde izlaze uparovima iz živcane mase mnogo važnih osjetnih moždanih živaca. To su parovi živaca I-XII. Da ih nabrojimo:I. Nervus olfactoriusMirisni (njušni) živac. Ide iz nosnog epitela do bazevelikog mozga, centra za njuh. II. Nervus opticusVidni živac. Prenosi sliku sa mrežnice do centra za vid uspojnom mozgu.III. Nervus oculomotoriusOcni živac, pokretac ocne jabucice.IV. Nervus trochlearisSluži za kruženje ocne jabucice.V. Nervus trigeminusTrokraki živac, koji preko N. ophtalmicusa, N.maxillarisa i N. mandibularisa dovodi osjete sa lica.VI. Nervus abducensPokrece ocnu jabucicu samo u stranu.VII. Nervus facialisLicni živac. Regulira pokrete lica i žvakanje hrane.VIII. Nervus vestibulocochlearisIde u uho. Slušni živac. Služi i za održavanje ravnoteže.IX. Nervus glossopharingeusRavna sa mišicima ždrijela. Prenaša podražaje sa jezika,ždrijela i krajnika.X. Nervus vagusRavna radom srca, te snabdevanjem žlijezda i mišicaprobavnog trakta, kao i dišnih organa te vanjskog uha.XI. Nervus accessoriusRavna trapeznim mišicem i mišicem za pomicanje glave,te potpomaže u radu N. vagus.XII. Nervus hypoglossusŽivac kojiprenosi osjetne podražaje jezika. Ovo su 12 pari tzv. moždanih živaca, koji imaju svoju motornu ulogu, a takoder iprovodenje oseta. Svi osim vagusa, opskrbljuju osjetne organe i žlezde glave, a vagus jepostavljen i u prsni i trbušni deo. Spada u parasimpaticke nerve.Kod pregleda je dobro kontrolirati svaki od ovih živaca posebno s desne, posebno slijeve strane, narocito ako se pojave smetnje iz podrucja koja spadaju u njihovu domenu.

5) KICMENA MOŽDINA(Medulla spinalis)Kicmena moždina je spinalni centralni živac, koji ide od produžne moždine, pa dosakralnog dijela kicmenog stupa, kroz otvore u kralješcima. Iz kicmene moždine izlazi 31 ili32 para spinalnih živaca. Iz vratnog (cervikalnog) dijela izlazi 3 pari živaca, iz prsnog(torakalnog) dijela 12, iz slabinskog (lumbalnog) 5, iz krstacnog (sakralnog) dijela 5 i iztrticnog dijela 1 ili 2.Kicmena moždina ima tri ovojnice: Dura mater, Arachnoidea i Pia mater. Napoprecnom presjeku vide se te tri ovojnice.Sama kicmena moždina gradena je od finih živcanih vlakana, bijele i sive boje. Sivaboja je u srednjem dijelu i ima u presjeku oblik leptira.

6) GLAVNI ŽIVCI RUKU(sa njihovim ograncima) Glavni živci ruku izlaze iz brahijalnog plexusa kojeg sacinjavaju živci, koji izlaze izkralježaka C 5 - Th 1. To su živci:1. Palcani živac (Nervus radialis)2. Središnji živac (Nervus medianus) 3. Lakatni živac (Nervus ulnaris)4. Mišicno-kožni živac (Nervus musculocutaneus)Svi ovi živci imaju na svojem putu kroz ruku racvanja na više mesta, tako da je rukazapravo prožeta sa mnoštvom drugih živaca, tako da to cini gustu mrežu živcanih niti.Kod pregleda stanja živaca ruku koncentriramo se na ova cetiri živca, jednog pojednog, dok na kraju ne dobijemo jasnu sliku o kojemu, ili o kojima se živcima radi i nakojim delovima njihovog puta se javljaju anomalije. Moramo poci od samih vratnihkralježaka jer u vecini slucajeva (obicno kod reumatskih oboljenja) baš tu se javljaju najvecepoteškoce.Kad smo pregledali desnu ruku, prelazimo na istovjetan pregled živaca lijeve ruke.Ako je to teško mentalno pratiti, možemo se poslužiti sa slikom živaca ruke.Svakako da je potrebno pribilježiti sve anomalije.

7) GLAVNI ŽIVCI NOGU(Sl. 19) (sa njihovim ograncima) Glavni živci nogu izlaze iz lumbalnog dijela kicmenog stupa i tvore tzv. slabinskiplexus (Plexus lumbalis), zatim iz krstacnog dijela (plexus sacralis) i trticnog dijela (plexuscoccygeus).Da navedeno nazive tih živaca:1. Živac kuka (Nervus ischiadicus)2. Bedreno-potkoljenicni živac (N. femoralis)Nervus ischiadicus se malo iznad koljena deli u dva kraka: a) u zajednicki lisni živac(N. peroneus ccmmunis) koji se zatim deli na duboki lisni živac (N. peroneus profundus) ipovršinski lisni živac (N. peroneus superficialis) i b) goljenicki živac (N. tibialis). Mrežaživaca proteže se kroz cijelu nogu i stopalo.Prvo pregledamo desnu pa lijevu nogu. Pregled se obavlja na istovjetan nacin, kao štosmo to radili kod pregleda ruku. Pažnju treba narocito obratiti na spletove živaca (plexusa) slabinskog i krstacnog dijela i tocno ustanoviti o kojim se živcima radi i u kojim sedelovima njihovih tokova nalaze anomalije.Da bismo upotpunili sliku celog tela, možemo pogledati i nerve u medurebarnimdelovima.