Američka nacionalna zaklada za borbu protiv raka dojke objavila je priopćenje da se u Americi svake godine registrira 200.000 novih slučajeva ove bolesti. Godine 1960. jednoj od 20 žena dijagnosticiran je rak, danas se dijagnosticira jedna od 7 žena.
Činjenice o ovoj vrsti raka su:
Činjenice o ovoj vrsti raka su:
- je glavni uzrok smrti žena u dobi od 40 do 55 godina,
- 15% oboljelih žena mlađe je od 45 godina i njihov je rak prilično agresivan te je postotak oporavka manji,
- oko 80% kvržica na dojkama nije kancerogeno
- 70% žena same pronađu kvržice za koje se ispostavi da su kancerogene
- 80% žena kojima je dijagnosticiran rak dojke nema obiteljsku povijest ove bolesti.
Toksični učinak mamografskog zračenja konačno je prepoznat kao uzrok razvoja raka dojke. Nekoliko nedavnih studija zaključilo je da mamografija ženama može učiniti više štete nego koristi.
Nove studije British Medical Journala (BritishMedical Journal - prosinac 2011.) potvrdile su da skeniranje (screening) može imati puno pogubnije učinke nego što može pomoći u ranom otkrivanju raka dojke, osobito u mlađoj dobi kada se pokrene skeniranje. Velika šteta dolazi od predlaganja lumpektomije ili mastektomije, kao i drugih intervencija. Studija naglašava da se u ovom slučaju gubi sama kvaliteta života zbog pozitivnih, ali pogrešnih rezultata i nepotrebnih tretmana.
Mamografsko zračenje mnogo je štetnije od rendgenskih zraka.
Mamograf koristi velike doze ionizirajućeg zračenja koje može biti uzrok mutacije i posljedične pojave raka dojke. Prema podacima, jedna mamografija može biti jednaka korištenju rendgena 1000 puta. Mamografski pregled može dovesti do supresije tkiva dojke, što može uzrokovati brže širenje raka ako je prisutan.
Vodeći stručnjak na tom području dr. Samuel Epstein kaže da jedno snimanje dojki, u predmenopauzi kada su najosjetljivije, s mamografijom povećava mogućnost obolijevanja od raka dojke za 1%.
Čak je zaključeno da mamografije imaju oko 6% lažnih uzbuna, što može dovesti do nepotrebne tretmane. Te pogrešne procjene mogu dovesti do nekoliko uzastopnih pretraga koje povećavaju dozu zračenja, pa čak i do pokretanja različitih tretmana kao što su biopsija, kirurški zahvati, kemoterapije...
Zaključak da imate rak čak i ako nije istinit može dovesti do dodatnog stresa, što opet može rezultirati bolešću, jer stres dovodi do pogoršanja zdravlja.
U rujnu 2010., "The New England Journalof Medicine" objavio je svoju studiju o učinkovitosti mamografije. Rezultati su daleko od onoga što bi zdravstveni dužnosnici htjeli. Studija je pokazala da je stopa smrtnosti smanjena za samo 0,4 smrti na 1000 žena. To bi značilo da bi 2500 žena trebalo skenirati 10 godina kako bi se izbjegla jedna smrt. Ovo je pokazalo da mamografija jednostavno ne poboljšava stope preživljavanja.
Nove studije British Medical Journala (BritishMedical Journal - prosinac 2011.) potvrdile su da skeniranje (screening) može imati puno pogubnije učinke nego što može pomoći u ranom otkrivanju raka dojke, osobito u mlađoj dobi kada se pokrene skeniranje. Velika šteta dolazi od predlaganja lumpektomije ili mastektomije, kao i drugih intervencija. Studija naglašava da se u ovom slučaju gubi sama kvaliteta života zbog pozitivnih, ali pogrešnih rezultata i nepotrebnih tretmana.
Mamografsko zračenje mnogo je štetnije od rendgenskih zraka.
Mamograf koristi velike doze ionizirajućeg zračenja koje može biti uzrok mutacije i posljedične pojave raka dojke. Prema podacima, jedna mamografija može biti jednaka korištenju rendgena 1000 puta. Mamografski pregled može dovesti do supresije tkiva dojke, što može uzrokovati brže širenje raka ako je prisutan.
Vodeći stručnjak na tom području dr. Samuel Epstein kaže da jedno snimanje dojki, u predmenopauzi kada su najosjetljivije, s mamografijom povećava mogućnost obolijevanja od raka dojke za 1%.
Čak je zaključeno da mamografije imaju oko 6% lažnih uzbuna, što može dovesti do nepotrebne tretmane. Te pogrešne procjene mogu dovesti do nekoliko uzastopnih pretraga koje povećavaju dozu zračenja, pa čak i do pokretanja različitih tretmana kao što su biopsija, kirurški zahvati, kemoterapije...
Zaključak da imate rak čak i ako nije istinit može dovesti do dodatnog stresa, što opet može rezultirati bolešću, jer stres dovodi do pogoršanja zdravlja.
U rujnu 2010., "The New England Journalof Medicine" objavio je svoju studiju o učinkovitosti mamografije. Rezultati su daleko od onoga što bi zdravstveni dužnosnici htjeli. Studija je pokazala da je stopa smrtnosti smanjena za samo 0,4 smrti na 1000 žena. To bi značilo da bi 2500 žena trebalo skenirati 10 godina kako bi se izbjegla jedna smrt. Ovo je pokazalo da mamografija jednostavno ne poboljšava stope preživljavanja.
