Radiestezija
Zdravstveni pregled ljudi
- Detalji
- Kategorija: Iz knjiga
Poglavlje je iz knjige "Radiestezija I" koja je delo radiesteziste Smaila Dubravica.
"Dijagnostika" Plan pregleda Da bi mogli sistematizirati pregled zdravlja coveka, bilo bi dobro da vec odmah u pocetku pocnemo se uciti nekom redu kod našeg rada. Pocetnicima bih preporucio da se za prvo vreme, dok im to ne prijede u naviku, koriste slike iz Malog anatomskog atlasa, koji se može lako nabaviti u našim knjižarama. Ja bih preporucio da to rade ovim redom 1. Kosti 2. Somatski živcani sistem 3. Neurovegetativni živcani sistem 4. Krvotok 5. Krvna slika 6. Limfe 7. Unutrašnji organi 8. Mišici 9. Koža 10. Oci 11. Uši Anatomski nam atlas služi samo za bolju koncentraciju. Koncentriramo se na osobu koju pregledamo, zavrtimo visak u ruci i sa rukom kao antenom prelazimo levom rukom preko delova tela onoga koga pregledamo. S obzirom da se naša "dijagnostika" bazira samo na radijacijama koje primamo od pacijenta, samo je po sebi jasno da se doticni ne treba svlaciti.
U literaturi sam našao, da doticni treba da sa sebe i iz džepova odstrani sve metalne predmete, medutim i bez da to cini, može se normalno izvršiti pregled zdravstvenog stanja. Kada sa rukom dodemo u predeo, gde se nalazi oboljelo mesto, visak ce nam stati. Znaci tu se nalazi poremeceno bio-polje. Na nama je samo još da nademo o kojem se organu radi. Jasno ako smo koncentrirani na kosti, dobit cemo znak oboljenja u tom podrucju. Ako je to kicma, pregled cemo vršiti na lednom dijelu. Kako sve tegobe u kicmi, pa i predelu ruku i nogu dolaze uglavnom zbog nekih oboljenja izmedu pršljena (medupršljenski prostori ili zglobovi), treba pregledati upravo njih jedan po jedan. U predelu kicme moramo znati da ima 32 pršljena, podijeljena u pet delova radi lakše orijentacije, tj. na vratni deo koji ima 7 pršljenova, grudni deo 12, slabinski 5, krstacni 5 (koji su srasli) te trtica sa 3-4 pršljena, koji su kod odraslih osoba srašteni. Dužnost nam je ustanoviti, koji pršljenski prostori nisu dobri. Na gornjim i donjim ekstremitetima pregledavamo zglobove. Treba se držati toga, da uvek pregledamo prvo desnu stranu tela, a onda lijevu. Pregledamo prvo rameni zglob, zatim lakatni, pa clanak ruke i zglobove prstiju desno, pa levo. Zatim pregledamo karlicni zglob, koleno, clanak noge i zglobova prstiju na nozi, takode desno pa levo. Imamo još pregledati kosti lobanje, desnu i lijevu kljucnu kost, grudnu kost, lopatice i karlicnu kost. Ako je sve u redu možemo pregledati još rebra, i kosti ruku i nogu da li na njima ima preloma. 53 Iza toga dolazi pregled centralnog nervnog sistema, tj. pregled desne i lijeve polutke mozga i mali mozak, pregled spojnih veza sa kicmenom moždinom i kicmu odozgor do kraja. Iza toga nerve koji vode iz kicme u ruke i noge. Kod pregleda krvotoka, prvo moramo pregledati srce i da li ima tu poteškoca., Treba ustanoviti da li se radi o pretklijetkama, klijetkama, zaliscima i mišicima srca. Nakon toga se pravi prvo arterijski a zatim venozni krvotok i to prvo najglavnije krvne puteve: aortu i arterije koje vode u razne delove tela i u svaki organ u njemu (mozak, srce, pluca, jetra, želudac, bubrege, creva itd.). Da li je krvna slika dobra ili nije, dobija se tako da se visak pita: " Je li broj crvenih krvnih zrnaca normalan?" Tako isto pitamo i za leukocite i za trombocite, a kasnije kod pregleda limfi i za limfocite. Limfne puteve, koji su zapravo odvodni kanali, kojima naše telo šalje otpadne materijale u limfne cvorove na procišcavanje pregledamo kao i krvotok, ali se najviše koncentriramo na spletove limfnih cvorova, koji se nalaze na dosta mesta. Najvažniji su pazušni i preponski, a kod žena još i prsni. Pregled ce dati samo odgovor, jesu li u redu ili nisu. Nikakve druge prognoze bolesti se ne sme davati. Treba uputiti lijecniku da to on ucini. Unutrašnje organe pregledamo redom. S obzirom da su jetra, slezena, gušteraca i dr. žlezde, to cemo ovde i njih obuhvatiti. Ako idemo redom odozgo prema dolje, prvo cemo pregledati hipofizu, glavnu komandu svih žlijezda sa unutarnjim lucenjem, zatim epifizu, štitnjacu i timusnu žlijezdu. Nakon tog a pregledamo disajne organe: Nosnicu, grlo, dušnik, glasnice, bronhijalne grane desno i levo u plucima, a poslije toga desno pa levo plucno krilo. Kroz srce smo vec pregledali krvotok. Dolazi još unutrašnjost srca, srcani zalisci i mišici. Zatim redom pregledamo sve ostalo: želudac, dvanaesterac, jetra, žucne vodove i kesicu, gušteracu, slezenu, creva - prvo tanko pa debelo, bubrege sa nadbubrežnim žlijezdama, uretere i mehur. Zatim kod žena maternicu, jajnike i jajovode, a kod muškaraca prostatu, testise i mokracovod do vani. Prilikom pregleda najbolje je da neko zapisuje sve što se pronašlo. Na kraju pregledamo letimicno mišice odozgor do dolje, zatim kožni epitel i najzad svaki sinus posebno. Kod pregleda ociju i ušiju treba biti dobro koncentriran celo vreme baš na uho koje se pregleda ili oko, jer u protivnom lako dolazi do zamjene desnog za levo. Nakon izvršenog pregleda treba svakako upozoriti onoga koga smo pregledali još jednom da su to samo delovi tela, koji nam ne daju normalne radijacije i da je stoga dobro da doticni ode lijecniku na detaljniji pregled ovih mesta, kako bi se ustanovilo da li se i o kojoj bolesti radi. Napomenuo bih još ovde da radiestezijski pregledi uocavaju cak i one slucajeve, koji nisu izazvali odredene tegobe, koje tjeraju lijecniku, da bi ovaj tada, nakon pregleda intervenirao Ovo nije jedini nacin na koji se radiestezijskim radom postavlja dijagnoza. Postoje i dijagnoze pomocu dijagrama u obliku krugova ili pomocu slikovitih predstava delova tela u anatomskim atlasima. To su vec malo komplikovanije metode pregleda. Pokušajte sami sa iris dijagramom dra Georga Jakoba.
