Sastoji se od nekoliko pojedinačnih jedinica i to 1. Veliki mozak (Cerebrum)2. Mali mozak3. Most (Pons) 4. Duguljasta moždina 5. Leđna moždina (Medulla spinalis)6. Glavni živci šake sa svojim ograncima7. Glavni živci nogu, sa svojim ograncima 1) VELIKI MOZAK (Cerebrum) (slika 11) Sastoji se iza) veznog mozga i b) završnog mozga. Vezni mozak sastoji se od epitalamusa, talamusa i hipotalamusa, s mliječnim žlijezdama i stražnjim režnjem hipofize. Završni mozak čine obje hemisfere mozga, bazalni gangliji i dio za osjet mirisa. Ima 4 odvojena dijela (režnja): cijeli, parijetalni, okcipitalni i temporalni. Mozak je kompliciran mehanizam različitih osjeta. Današnja školska medicina uspjela je djelomično razriješiti koji dijelovi mozga upravljaju kojim tjelesnim funkcijama, no još je dosta nepoznanica skriveno. Može se reći da je mozak računalo koje vodi gotovo sve životne procese. S obzirom na tako složen organ tijela, dobro je proučiti neke dijelove mozga, koji imaju određene funkcije, na primjer. koji dijelovi mozga upravljaju funkcijama vida, govora i sluha, koje su funkcije talamusa i hipotalamusa.
Za provjeru našeg zdravstvenog stanja dovoljno je na početku utvrditi iz kojeg dijela mozga primamo manjkavo zračenje, a daljnji rad i dijagnostiku bolesti obavit će stručnjak za stanice.
2) CEREBELLUM (Cerebellum) Mali mozak se nalazi u zatiljnom dijelu glave, nalazi se ispod velikog mozga. Veza sa srednjim mozgom s parom krakova, a također i s parom krakova s ponsom i medulom. Uravnotežuje rad mišićne muskulature i održava fizičku ravnotežu. Zapravo, vrši neku vrstu kontrole središta podložnih ljudskoj volji. Također ima utjecaj na koru velikog mozga. Patološki procesi u malom mozgu mogu dovesti do ozbiljnih promjena i trajnih oštećenja. Kao i veliki mozak, mali mozak ima dva režnja: desni i lijevi. Prilikom pregleda malog mozga važno je utvrditi radi li se o bolesti na desnom ili lijevom režnju, kao i koji dio je zahvaćen, a koji (npr. desni režanj, donja trećina i sl.). Mali mozak je preko mosta (Pons) povezan sa srednjim mozgom. Stražnji mozak je uključivao veliki mozak, most i rombičnu udubinu.
3) MOST (Pons) Preko mosta su mali i mali mozak povezani živčanim putevima. Suprapon je dio koji povezuje i pons i medulu oblongatu sa srednjim dijelom mozga. To je Pedunculus cerebri, koji je pričvršćen za talamus.
4) MEDULLA OBLONGATA Dio je somatskog živčanog sustava, dugačak oko 3 cm i smješten kao nastavak leđne moždine prema mozgu. Na kraju je takozvana rombična depresija, gdje mnogi važni osjetilni moždani živci izlaze u parovima iz živčane mase. To su parovi živaca I-XII. Nabrojimo ih: I. Nervus olfactorius Njušni (njušni) živac. Ide od nazalnog epitela do bazalnog velikog mozga, centra za miris. II. Nervus opticus Vidni živac. Prenosi sliku od mrežnice do centra za vid koji povezuje mozak. III. Nervus oculomotorius Očni živac, pokretač očne jabučice. IV. Nervus trochlearis Služi za cirkulaciju očne jabučice.V. Nervus trigeminus Trokraki živac, koji preko N. ophthalmicusa, N. maxillaris i N. mandibularisa donosi osjete s lica. VI. Nervus abducens Pomiče očnu jabučicu samo u stranu. VII. Nervus facialis Facijalni živac. Regulira pokrete lica i žvakanje hrane. VIII. Nervus vestibulocochlearis ide do uha. Slušni živac. Služi i za održavanje ravnoteže.IX. Nervus glossopharyngeus Isto što i mišići ždrijela. Prenosi podražaje s jezika, ždrijela i krajnika. X. Nervus vagus Jednak je radu srca, a opskrbljuje žlijezde i mišiće probavnog trakta, kao i dišne organe i vanjsko uho.XI. Nervus accessorius Poravnava se s trapeznim mišićem i mišićem za kretanje glave, te pomaže u radu nervusa vagusa.XII. Nervus hypoglossus Živac koji prenosi osjetne podražaje jezika. Riječ je o 12 pari takozvanih moždanih živaca, koji imaju svoju motoričku ulogu, ali i provođenje osjeta. Svi oni, osim vagusa, opskrbljuju osjetne organe i žlijezde glave, a vagus se nalazi i u prsima i abdomenu. Spada u parasimpatičke živce. Prilikom pregleda dobro je provjeriti svaki od ovih živaca posebno na desnoj, posebno na lijevoj strani, pogotovo ako postoje smetnje iz područja koja spadaju u njihovu domenu.
5) KRALJEŽNIČKA MOŽDINA (Medulla spinalis) Kičmena moždina je kralježnični središnji živac, koji ide od produžene moždine, zatim do sakralnog dijela kičmenog stupa, kroz otvore na kralješcima. Iz leđne moždine izlazi 31 ili 32 para spinalnih živaca. Iz vratnog (cervikalnog) dijela izlaze 3 para živaca, iz torakalnog (torakalnog) 12, iz lumbalnog (slabinskog) dijela 5, iz sakralnog (krsnog) dijela 5 i sakralnog 1 ili 2 para živaca. Leđna moždina ima tri ovojnice: Dura mater, Arachnoidea i Pia mater. Na presjeku se vide tri ovojnice. Sama leđna moždina građena je od finih živčanih vlakana bijele i sive boje. U središnjem dijelu je sive boje, a na presjeku ima oblik leptira.
6) GLAVNI ŽIVCI RUKE (sa svojim ograncima) Glavni živci ruke izlaze iz brahijalnog pleksusa kojeg čine živci koji izlaze iz C 5 - Th 1 kralježaka. To su živci: 1. Živac palca (Nervus radialis)2. Središnji živac (Nervus medianus) 3. Ulnarni živac (Nervus ulnaris)4. Mišićno-kožni živac (Nervus musculocutaneus) Svi ovi živci na svom putu kroz šaku imaju račve na nekoliko mjesta, tako da je ruka zapravo prožeta mnogim drugim živcima, tako da čini gustu mrežu živčanih niti. Pri ispitivanju stanja živaca šake koncentriramo se na ova četiri živca, jedan po jedan, sve dok konačno ne dobijemo jasnu sliku o kojim, odnosno o kojim živcima se radi i na kojim dijelovima njihovog puta dolazi do anomalija. Moramo krenuti od samih vratnih kralježaka, jer u većini slučajeva (obično kod reumatskih bolesti) tu nastaju najveće poteškoće. Kad smo pregledali desnu ruku, prelazimo na isti pregled živaca lijeve ruke. Ako je teško pratiti mentalno, možemo koristiti sliku živaca ruke. Naravno, potrebno je zabilježiti sve anomalije.
7) GLAVNI ŽIVCI NOGE (slika 19) (sa svojim ograncima) Glavni živci nogu izlaze iz lumbalnog dijela kičmenog stupa i tvore tzv. slabinski pleksus (Plexus lumbalis), zatim iz križnog (plexus sacralis) i trtičnog dijela (plexuscoccygeus). Da, navedeni su nazivi tih živaca: 1. Živac kuka (Nervus ischiadicus)2. Femoralno-potkoljenični živac (N. femoralis) Nervus ischiadicus dijeli se u dvije grane neposredno iznad koljena: a) u zajednički išijatični živac (N. peroneus ccmmunis) koji se zatim dijeli na duboki išijatični živac (N. peroneus profundus) i površinski išijatični živac (N. peroneus superficialis) i b) tibijski živac (N. tibialis). Pleksus se proteže kroz cijelu nogu i stopalo. Prvo pregledavamo desnu pa lijevu nogu. Pregled se izvodi na isti način kao što smo radili kod pregleda ruke. Posebnu pozornost treba posvetiti pleksusima živaca (pleksusima) lumbalnog i sakralnog dijela te točno utvrditi koji su živci zahvaćeni i u kojim sedlima njihovih tokova su anomalije. Za potpunu sliku cijelog tijela možemo pogledati i živce u interkostalnim dijelovima.
