Na ova i mnoga druga pitanja pokušat ćemo odgovoriti vodeći računa o današnjem svjetskom trendu i pristupu sveprisutnijem problemu ugrožavanja zdravlja ljudi od strane ovih "tihih razarača ljudskog organizma".
POVIJEST
Znanje o zračenju postojalo je daleko u prošlosti. Inače, tada se u obzir uzimao samo utjecaj prirodnog zračenja. Iako tadašnji ljudi vjerojatno nisu bili ni svjesni o kakvom se zračenju radi te su mu čak davali neka nadnaravna svojstva i nazivali ga najrazličitijim imenima, poput "demonskih vrata", "đavoljeg polja" i slično, ipak su bili svjesni njihovog negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje.
Od spomenutog zračenja pokušavali su se zaštititi izbjegavanjem mjesta gdje je bila velika količina prirodnog zračenja, promatranjem odnosa između životinja i biljaka na odabranim mjestima, vjerovanjem raznim gatarama, vidovnjacima i zapisima talismana. Nažalost, dio te tradicije, zbog niske tehničke kulture, zadržao se kod pojedinih slojeva građanstva do danas.
"Kad čovjek nije u stanju razumjeti prirodne pojave, nastoji im dati nadnaravna svojstva"; Albert Einstein
S vremenom se sve više radilo na prirodnim pojavama, podložnim fizikalnim zakonima, gdje su se tražile konkretne metode dokazivanja. Među prvim "mjernim" instrumentima koji su se pojavili bile su poluge, visci i slične "naprave". Nedostatak ovih metoda je što su primarno subjektivne metode i utjecaj "metra" na prikazane rezultate nije zanemariv. Isto tako, veliki problem predstavlja nestručnost i nepoznavanje osnovnih fizikalnih zakonitosti ovakvih "metara", koji u velikom broju slučajeva ne znaju što ispituju, niti znaju koliki je intenzitet, a kamoli dopuštene granice.
S početkom industrijalizacije pojavili su se tehnički izvori zračenja (slika 1) kojih je svakim danom sve više zbog napretka tehnologije i potrošačke elektronike. Kako raste zagušljivost zatvorenog prostora, tj. elektrosmoga, spoznaje o štetnosti prirodnih i tehničkih zračenja sve su izraženije, posebice u današnje vrijeme kada je ekološka svijest sve veća. Dugo je to područje bilo zanemarivano, pa čak i namjerno ignorirano od velikih tvrtki koje su bile glavni izvor zračenja, iako je poznata štetnost električnih i magnetskih polja, npr. ispod dalekovoda.
Francuski fizičar i radiestezist Bovis razlikovao je najrazličitija zemaljska i kozmička zračenja i koristio se raznim pomagalima.
Poznato je da su Kinezi prije mnogo godina uspjeli detektirati kozmičko i zemaljsko zračenje. Od tada postoje i prvi podaci o "zmajskim značajkama" (sl. 2). Kineski car je imao i posebno obučene stručnjake, koji su uvijek prije početka gradnje stambenog objekta istraživali gradilište kako se ne bi gradilo na mjestu gdje iz zemlje dolaze "zli duhovi" donoseći nesreću i bolest. Stari Perzijanci, Kelti, Egipćani i drugi kulturni narodi također su poznavali zdrava i štetna zračenja.
