Radiestezijska analiza krvotoka: Veliki i mali krvotok
Kardiovaskularni poremećaji, poremećeni srčani ritam, skleroza krvnih žila i stvaranje krvnih ugrušaka najčešći su zdravstveni problemi današnjice. Cjelokupni krvotok podijeljen je u dvije funkcionalne cjeline — mali (plućni) i veliki (sistemski) krvotok, a njihova detaljna analiza zahtijeva ozbiljno poznavanje anatomije.
Mali i veliki krvotok
Mali protok krvi počinje u desnom atriju srca (Atrium dexter), gdje krv teče iz donje i gornje šuplje vene (Vena cava inferior i superior). Ta krv prelazi u desnu klijetku (Ventriculus dexter), odakle se pod pritiskom potiskuje u deblo plućne arterije (Truncus pulmonalis) i grana se u lijevo i desno plućno krilo. Ključna izmjena plinova odvija se kroz kapilarnu mrežu plućnih mjehurića: oslobađa se ugljični dioksid, a krv se obogaćuje kisikom iz izdahnutog zraka. Krv obogaćena kisikom zatim se vraća u lijevi atrij i lijevu klijetku kroz plućne vene, čime se zatvara mali ciklus.
Veliki protok krvi preuzima iz lijeve klijetke, snažno gurajući oksigeniranu krv u aortu. Aorta se grana u gustu arterijsku mrežu koja opskrbljuje svaki organ: mozak, udove, probavni sustav, bubrege i reproduktivne organe. Nakon dostave kisika u stanice organa, osiromašena venska krv skuplja se u gornjoj (iz glave i vrata) i donjoj šupljoj veni (ostatku tijela), te se vraća u desnu pretklijetku srca, čime započinje novi ciklus.
Radiestezijski pregled srca i zalistaka
Preporuka je da se pregled provodi u fazama — prvo se analizira kompletan arterijski sustav, a tek potom venski sustav. Pregled počinje od samog srca, mentalnom koncentracijom (uz obaveznu pomoć anatomskog atlasa ako postoji sumnja) na ušće šuplje vene. Analiziraju se zalisci, posebno nazubljeni zalisci između pretklijetki i klijetki, kao i semilunarni (džepni) zalisci na izlazu iz srca, čiji nepravilan rad dovodi do povratnog toka krvi i ozbiljnih srčanih anomalija.
Analiza arterijskog sustava (Aorta i grane)
Luk aorte zahtijeva maksimalnu pažnju, s obzirom da su bolesti na ovom području izuzetno česte. Iz aorte izlaze tri glavne grane. Prvi je mnogo širi Truncus brachiocephalicus, koja se zatim grana u desnu karotidnu arteriju prema glavi i desnu arteriju subklaviju prema ruci. Druge dvije grane su lijeva karotidna i lijeva subklavijalna arterija. Tijekom pregleda očitavaju se suženja nastala taloženjem kolesterola (ateroskleroza) koja izravno uzrokuju povišen krvni tlak, aritmije, pa čak i srčane udare zbog golemog napora srčanog mišića. Detaljno se bilježi postotak začepljenja i točna duljina anomalije.
Arterije ekstremiteta i organa
- Gornji udovi: Subklavijalna arterija prelazi u brahijalnu arteriju šake, au predjelu lakta grana se na ulnarnu i palčanu (radijalnu) arteriju, spuštajući se sve do prstiju.
- Donji udovi: Abdominalna aorta grana se u femoralne (ilijakalne) arterije u lumbalnoj regiji, ulijevajući se u femoralnu arteriju. Ispod koljena se dijeli na prednju i stražnju tibijalnu arteriju, koje nastavljaju put stopala.
- Organi: Svaki vitalni organ (mozak, pluća, jetra, bubrezi) zahtijeva individualnu analizu vlastite arterijske mikromreže.
Tijekom gledanja na daljinu (ili uživo iznad atlasa) operater vizualizira svaki dio. Na primjer: "Desna pretklijetka — OK; Lijeva pretklijetka — slaba; Problem je u prednjoj valvuli; Abdominalna aorta — OK; Lijeva noga ispod koljena — loša cirkulacija." Svi rezultati moraju biti pravilno evidentirani.
Analiza venskog sustava i upozorenja
Nakon arterijskog sustava, prelazimo na venski sustav, koji općenito anatomski slijedi iste rute. Poseban naglasak je stavljen na pregled venskog sustava nogu, budući da su poremećaji cirkulacije (poput osjećaja "hladnih nogu" ili stvaranja ugrušaka i tromboze) najčešći u zoni od koljena do stopala. Površne i duboke vene ekstremiteta usmjeravaju krv u bedrenu (femoralnu) venu, koja se spaja s donjom šupljom venom na putu do srca. Venski sustav glave vraća krv kroz unutarnju i vanjsku jugularnu (vratnu) venu.
Etički kodeks dijagnostike
Iznimno je važno još jednom naglasiti obvezujuću etičku normu svakog praktičara. Njegova je jedina dužnost pronaći anatomski zastoj u cirkulaciji i preporučiti klijentu konzultaciju specijaliste (kardiologa ili vaskularnog kirurga). Apsolutno je zabranjeno zastrašivanje klijenata terminima poput "angina pektoris" ili "srčani udar". Osoba koja se posveti ovakvoj vrsti analize mora biti svjesna da radi isključivo s preliminarnim podacima. Da bi rezultat bio pouzdan i da bi se moglo surađivati s kliničkim liječnicima, potrebno je besprijekorno, kontinuirano proučavati anatomiju i fiziologiju ljudskog tijela, jer u suprotnom cijeli postupak donosi više štete nego koristi.
