Tijekom ovog procesa izvor svjetlosti projicira infracrveno svjetlo na površinu kože, a svu reflektiranu svjetlost prima fotoelektrični senzor. Svakim otkucajem srce tjera krv kroz periferne krvne žile. Razlika u reflektiranoj svjetlosti odgovara razlici u volumenu periferne krvi. Prilikom ovog mjerenja utvrđuje se razlika između maksimalne i minimalne potrebne količine krvi u okviru srčanog ritma, tzv. amplituda pulsirajućeg volumena. Što više krvi ima u području koje se ispituje, to će više svjetla biti apsorbirano i neće biti registrirano fotoelektričnim senzorom. Ponovno izračunavanje količine izbačene krvi pri svakom otkucaju srca i perifernog otpora omogućuje dobivanje otkucaja srca (otkucaja u minuti).
Vrijednosti prikazane krivuljom protoka potrebne količine krvi predstavljaju cirkulaciju krvi u %. Pod stresom pod utjecajem sipatikusa dolazi do porasta krvnog tlaka i sužavanja krvnih žila, što ukazuje na smanjenu cirkulaciju.
Vrijednosti prikazane krivuljom protoka potrebne količine krvi predstavljaju cirkulaciju krvi u %. Pod stresom pod utjecajem sipatikusa dolazi do porasta krvnog tlaka i sužavanja krvnih žila, što ukazuje na smanjenu cirkulaciju.
Treba naglasiti da se tijekom elektrostresa povećava broj crvenih krvnih zrnaca, što se optički očituje kao signal za smanjenje protoka potrebne količine krvi. Otkucaji srca i amplituda pulsiranja su pod utjecajem simpatikusa i parasimpatikusa. Ovaj signal se posebno očituje kod l testiranih ispitanika sa smanjenom perifernom cirkulacijom.
Svako smanjenje protoka potrebne količine krvi
dovodi do smanjenja opskrbe tijela hranjivih tvari i kisika, a svakako dovodi i do opskrbe stanica otrovnim tvarima putem krvnih žila.
Danas više od 20 milijuna ljudi boluje od bolesti srca i krvnih žila, a taj broj postupno raste. Tu spadaju arterioskleroza, infarkt miokarda, kao i periferna oštećenja krvnih žila.
Zbog svega navedenog, djelovanje elektromagnetskog zračenja i geobioloških polja sa štetnim djelovanjem na promjene protoka krvi i potrebnu količinu krvi je od posebne važnosti i posebno se bilježi u evidenciji mjerenja. BVP senzor se kod svih ispitanika nalazi na malom prstu desne ruke.
